MUO-054941: ILLYRICUM HODIERNUM: grafika
Inventarna oznaka
MUO-054941
Naziv zbirke
Izrada
Autor (osoba)
Autorska radionica (proizvođač)
Književni naziv
Naslov predmeta
ILLYRICUM HODIERNUM
Država nastanka
Grad nastanka
Godina nastanka
1680.
Stoljeće nastanka
17. – . st.
Materijal izrade
Materijal/tehnika
Dimenzije (v1xš1xd1)
53,5 × 62 cm
Dimenzije (v2xš2xd2)
45 × 53,5 cm
Opis predmeta
ILLYRICUM hODIERNUM Quod Scriptores communiter Sclavoniam, Itali Schiavoniam, nuncupare Solent, in Dalmatiam, Croatium, Bosnam, et Slavoniam distinguitur ... Jedan je od rijetkih i iznimno vrijednih zemljovida moderne Ilyrie - Hrvatske s okolnim zemljama. Izvorno je nastala za djelo hrvatskog povjesničara, oca hrvatske povijesne znanosti i kartografa Ivana Lučića (Trogir, 1604.[1] - Rim, 1679.[2]) De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex ( O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske, 1662). Djelo je je zbog nizozemsko-engleskog rata i kuge tiskano je tek 1666. u AmsterdamuLučićeva karta „Illirycum hodiernum" izašla je u nekoliko izdanja Blaeuova Atlasa s novim granicama, u boji, pri čemu su posebno važni grbovi Hrvatske, Slavonije, Bosne i Dalmacije, urešeni krunama koje ističu status kraljevstva!
. Posljednja u nizu od zemljopisnih prikaza, karta Illyricum hodiernum najprije se pojavila u Amsterdamu 1666. godine bez posvete, te ponovo završnom obliku 1668. s posvetoma grofu Petru Zrinskom. Lučićevo djelo trebalo je ukloniti dotadašnje historiografske netočnosti i upoznati suvremenike s prošlim i trenutačnim statusom zemalja koje su u postale zanimljive udoba slabljenja Turaka.
U prvih pet knjiga svojeg djela Lučić je prikazao je događaje do 1480, a u šestoj suvremenost, običaje i političke granice. U prilogu Rerum Dalmaticarum scriptores objavio je zbirku tekstualnih izvora, a priložio je i genealoške table i šest povijesno-zemljopisnih zemljovida, koje čine prvi hrvatski atlas.
MUO baza
Autorska prava / Prava korištenja