MUO-014999: Oltar sv. Marije: oltar
Inventarna oznaka
MUO-014999
Naziv zbirke
Književni naziv
Naslov predmeta
Oltar sv. Marije
Godina nastanka
1669.
Stoljeće nastanka
17. – . st.
Tehnika izrade
Dimenzije (v1xš1xd1)
370 × 490 × 60 cm
Dimenzije (v2xš2xd2)
204 × 204 × 28 cm
Opis predmeta
Oltar sv. Marije sastoji se od retabla jednog krilnog oltara iz 15. stoljeća i oltarnog okvira izvedenog u 17. stoljeću. U središnjem dijelu retabla preostalog iz nekadašnjeg kasnogotičkog krilnog oltara je kip Marije s djetetom na polumjesecu u obliku ljudske glave s anđelima sviračima podno njenih nogu, a iznad njene glave lebde dvije figure odjevenih anđela koji su nekada zvjezdanu krunu kojom su je krunili. U postranim poljima podijeljenim u vertikalne nizove smještene su figure četiriju crkvenih otaca, četiriju evanđelista i dvanaest svetica djevica mučenica.Morfološko-stilsko tipološke oznake retabla upućuju na smjer u gotičkom srednjeuropskom kiparstvu koji se javlja u četvrtom desetljeću 15. stoljeća, a naziva se tamnim razdobljem. Velikim dijelom formira se pod utjecajem naturalističkog poimanja prikaza onovremene nizozemske umjetnosti. Rodonačelnik tog novog likovnog izraza bio je austrijski kipar Jakob Kaschauer, rodom iz Košica u današnjoj Slovačkoj. Njegov stil karakteriziraju nabori odjeće tjestaste teksture kao da su palcem utisnuti, odstojeći od tijela koje gotovo negiraju. Tom izričaju približava se i remetinečki retabl te je izvjesno da su majstori koji su ga izradili, a vidljivo je više ruku, bili bliski Kaschauerovoj utjecajnoj sferi.
Gradbeno-oblikovni sklop oltarnog okvira iz 1669. godine s kipovima sv. Petar i sv. Pavla podignut zaslugom Nikole Makara, najvišeg potkapetana križevačke pokrajine i njegove žene, što govori natpis u kartuši na bočnom istaku predele, nosi karakteristike stila sjevernjačkog manirizma koji je obilježio umjetnost druge polovine 17. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj. Anonimni majstor oltara pokazao je veću tehničku vještinu pri rezbarenju ornamentalne dekoracije hrskavičnog manirističkog motiva, dok je u oblikovanju kipova ostao na razini pokrajinskog rezbarenja. No, bez obzira na krutost njihove impostacije, podcrtane odjećom paralelnih gusto nanizanih nabora, unutrašnjom se snagom oslobađaju zavisnosti od arhitektonskog okvira. Cjelokupni retabl jedinstven je primjer uspješne simbioze dvaju stilova, starijeg gotičkog i tada suvremenog manirističkog.
Ključne riječi
MUO baza
Autorska prava / Prava korištenja
