MUO-044369: Skok grofa Stjepana Erdödyja: fotografija

Bočni preskok klupe čovjeka u odijelu s šeširpm na glavi. Linearni grafizam fasadne plohe ovdje je dodatno obogaćen letvama parkovne klupe, tako da je inscenacija samo jedna slobodna ortogonalna matrica koju opet izvlači puno zenitalno osvijetljenje po utorima i profilima. Širina klupe okomito postavljene prema objektivu definira količinu prostora u fotografiji. Više ga niti ne treba, jer je pravi sadržaj ovog snimka zaustavljeni pokret (pa je i to razlog podnevnog sunca: puno svjetla zbog kratke ekspozicije). Karlov interes za pokret nije "kinetički", za kronofotografskom transkripcijom ideje vremena u terminima prostora na način E. J. Mareya ili E. Muybridgea. Karlo fiksira infleksiju trajektorije skoka: točku kada krivulja počinje mjenjati smjer, apogej Erdödyjevog putovanja prostorom. To je onaj položaj kada klatno odnjiše do kraja, a prije nego li se počne vraćati, ili da se poslužimo paradigmom ideje takovog zaleđenog pokreta: trenutna ravnoteža "Diskobolosa". Fotografira Karlo i // Karlo Drašković (Bratislava, 1873. – Beč, 1900.) bavio se fotografijom u vrijeme kad je nova nacionalna romantika zahvatila i prožela kulturni i društveni život, a njegove su nam preokupacije jasne prema njegovim slobodno izabranim motivima. Snimao je narodne nošnje, seljake, krajolike i arhitekturu. Prve sačuvane snimke datiraju iz 1892. godine. Postigao je vrhunsku likovnu i tehničku vrsnoću fotografije, pa je 1895. primljen u članstvo jednog od najelitnijih europskih fotoklubova, Wiener Camera Cluba. Iz razdoblja 1894. - 1899. sačuvano je nekoliko stotina njegovih snimaka (negativa, pozitiva i dijapozitiva). Posebice su zanimljive dvije fotografije zaustavljenog pokreta – Skoka Stjepana Erdödyja, 1895., na kojima njegov ujak Stjepan Erdödy preskače klupu. Bilježeći trenutak zaustavljenog pokreta, ovo su prvi primjeri takozvane moment fotografije u Hrvatskoj te spadaju među najranije primjere ovakve fotografije u svijetu. Naturalističkim portretima ljudi s margine (Prosjak, dijapozitiv, 1894.; Zatvorenici iz Lepoglave, 1897.) uvodi socijalni smjer u hrvatsku fotografiju. Njegov pristup krajoliku prepoznaje se u kasnije oblikovanoj estetici tzv. zagrebačke škole.

Ključne riječi

Stalni postav, 1995.

MUO baza

Fundus

Autorska prava / Prava korištenja

Nije zaštićeno autorskim pravom – samo nekomercijalno korištenje