MUO-044370: Skok grofa Stjepana Erdödyja: fotografija

Frontalni preskok klupe čovjeka u odijelu s šeširom na glavi. Varijanta bočnog skoka. no ona je manje uspjela zbog deskriptivne narativnosti scenografije, a i sam preskok nema onu eleganciju i čistoću bestežinske kvalitete kao iz profila. Erdödy svojim raskorakom zahvaća upravo cijelu klupu. Njegovu elevaciju potencira smjer preskoka kao i korištenje geometrizma fasade: zasjenjena desna noga iznad sjedišta i u svjetlu izbačena lijeva noga u preletu preko naslona pred vertikalnim kanelirama donjeg dijela zgrade. Krivulja dizajna klupe čini sa obrisom skakača jednu virtuelnu elipsastu konturu koja se ucrtava u ortogonalnu shemu pozadine. Ta perceptivna uvjerljivost visine Erdödyjeva skoka izražena u fotografskim kategorijama (izbora scenerije, kadriranja, svjetla) nadilazi mogući, zapravo vjerojatni Karlov Esterházyjevski uzor i antologijska je fotografija tog vremena, ujedno i bitno obogaćenje tematskog i morfološkog registra Wiener Camera Cluba. // Karlo Drašković (Bratislava, 1873. – Beč, 1900.) bavio se fotografijom u vrijeme kad je nova nacionalna romantika zahvatila i prožela kulturni i društveni život, a njegove su nam preokupacije jasne prema njegovim slobodno izabranim motivima. Snimao je narodne nošnje, seljake, krajolike i arhitekturu. Prve sačuvane snimke datiraju iz 1892. godine. Postigao je vrhunsku likovnu i tehničku vrsnoću fotografije, pa je 1895. primljen u članstvo jednog od najelitnijih europskih fotoklubova, Wiener Camera Cluba. Iz razdoblja 1894. - 1899. sačuvano je nekoliko stotina njegovih snimaka (negativa, pozitiva i dijapozitiva). Posebice su zanimljive dvije fotografije zaustavljenog pokreta – Skoka Stjepana Erdödyja, 1895., na kojima njegov ujak Stjepan Erdödy preskače klupu. Bilježeći trenutak zaustavljenog pokreta, ovo su prvi primjeri takozvane moment fotografije u Hrvatskoj te spadaju među najranije primjere ovakve fotografije u svijetu. Naturalističkim portretima ljudi s margine (Prosjak, dijapozitiv, 1894.; Zatvorenici iz Lepoglave, 1897.) uvodi socijalni smjer u hrvatsku fotografiju. Njegov pristup krajoliku prepoznaje se u kasnije oblikovanoj estetici tzv. zagrebačke škole.

Ključne riječi

Stalni postav, 1995.

MUO baza

Fundus

Autorska prava / Prava korištenja

Nije zaštićeno autorskim pravom – samo nekomercijalno korištenje